Operacija katarakte: odgovori prof. dr. sc. Ivanke Petric Vicković na najčešća pitanja pacijenata

MOJE OKO: Može li se liječiti katarakta (siva mrena) bez operacije?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Katarakta ili siva mrena je zamućenje prirodne leće oka. Uloga leće je lom zraka svjetlosti koje se fokusiraju na mrežnici. Jedan od uvijeta za dobar vid je prozirna leća. 

Katarakta može nastati bilo kada, bez obzira na godine, od dječje dobi do kasne starosti (senilna katarakta). Senilna katarakta („staračka katarakta“) posljedica je starenja i najčešća je katarakta. Osim starenja rizični čimbenici za nastanak katarakte su: dijabetes, kronično uzimanje nekih lijekova (npr. kortikosteroidi), zračenje, pušenje, nasljeđe, infekcija u trudnoći, poremećaj prehrane i trauma.

Katarakta se može riješiti samo operativnim zahvatom. Cilj operacije katarakte je odstraniti zamućenu prirodnu leću, te na njeno mjesto ugraditi umjetnu, prozirnu intraokularnu leću. Operacija katarakte danas je najizvođeniji operativni zahvat, te je jedan od najuspješnijih operativnih zahvata u medicini.

MOJE OKO: Koji su simptomi katarakte (sive mrene) zbog kojih se treba javiti liječniku?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Glavni simptom sive mrene postupni gubitak vidne funkcije. Prirodna leća postaje sve mutnija, te se oboljeli najčešće javljaju zbog gubitka vidne oštrine (lošiji vid na blizu i daleko), te uobičajene dnevne aktivnosti, poput gledanja televizije, čitanja, vožnje automobila ili prepoznavanja drugih osoba, postaju otežane. Također zbog zamućene leće smanjuje se osjetljivost na kontrast, može se javiti slabiji vid noću i lošije prepoznavanje boja.

Često se simptomi na početku opisuju kao gledanje kroz maglovito staklo. Simptomi obično počinju postepeno, na početku su gotovo neprimjetni, no kako zamućenje leće napreduje, tako i vidna oštrina i kvaliteta vida opada.

Vrlo često osobe se priviknu na mutniji vid, tako da se ne javljaju odmah liječniku na pregled. S vremenom katarakta napreduje, vid postaje lošiji što utječe na kvalitetu života. Obavljanje svakodnevnih aktivnosti postaje otežano, vrlo često problemi se javljaju pri vožnji automobilom koja postaje naporna, pogotovo noću. Bljeskovi drugih automobila mogu biti neugodni i ometati vozače u vožnji automobila. Noćna vožnja može predstavljati problem zbog halo efekta koji se javlja kada zbog zamućene leće (katarakte) dolazi do nepravilnog ogiba svjetla koje ulazi u oko, te se oko izvora svjetlosti vide prsteni.

Vrlo često bolesnici s katarakom žale se da im dioptrija nije dobra, često mijenjaju naočale jer im postaju preslabe.  No kod razvijenog oblika sive mrene, vidna oštrine  ne može se korigirati promjenom dioptrije, već je potrebna operacija katarakte. Ponekad se kod sive mrene mogu javiti i dvoslike (diplopija), poremećaj kada osoba umjesto jednog objekta vidi dva.

MOJE OKO: Kako se danas izvodi operacija katarakte (sive mrene)? Je li potrebno hospitalizirati pacijenta ili se cijeli postupak može izvesti ambulantno, u jednom danu?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Operacija katarakte jedini je način liječenja sive mrene. Izvodi se ultrazvučna operacija katarakte (fakoemulzifikacija), a cilj operacije je uklanjanje zamućene prirodne leće i ugradnja prozirne, sintetičke leće.

Za operaciju katarakte koristi se vrlo mali rez (do 2,75 mm) kroz koji se uvodi ultrazvučna sonda u oko. Ultrazvučnim valovima usitnjava se i uklanja prirodna leća iz oka, na njeno mjesto postavlja se umjetna intraokularna leća dioptrije koja odgovara bolesniku.

Za svakog pacijenta i za svako oko posebno se određuje dioptrijska jakost intraokularne leće. Zahvaljujući minimalnom rezu, na kraju zahvata nije potrebno šivati rez budući da se rez sam zatvara. Sama operacija je bezbolna, obavlja se u lokalnoj anesteziji, najčešće anestetik koristimo u obliku kapi ili gela za oči. Zahvat obično traje oko 15 minuta.

Operacija katarakte izvodi se ambulantno, kao jednodnevna kirurgija, te na zahtijeva boravak u bolnici tijekom noći. Pacijent dolazi na zahvat, te neposredno nakon zahvata odlazi kući.

MOJE OKO: Kada je pravo vrijeme za operaciju katarakte? Treba li katarakta „sazrijeti“?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Indikacija za operaciju katarakte postavlja se za svakog pacijenta individualno. Sivu mrenu treba operirati kada pad kvalitete vida ometa svakodnevne aktivnosti. 

Nekada davno savjetovalo se da mrena treba „sazrijeti“, te se čekalo sa operacijom mrene. Danas razvojem kirurške tehnike i razvojem intraokularnih leća operacija katarakte jedan je od najuspješnijih operativnih zahvata sa izrazito malim brojem mogućih komplikacija. Tako da se operacijom katarakte vrlo brzo postiže dobra vidna oštrina koja omogućuje i dobru kvalitetu života.

MOJE OKO: Pacijenti koji dolaze na operaciju katarakte često boluju i od nekih kroničnih sistemskih bolesti (naprimjer dijabetesa, reumatoidnog artritisa, kardioloških bolesti) – kako se pravilno pripremiti za operaciju? Hoće li te sistemske bolesti utjecati na tijek oporavka?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: S obzirom da je najčešći oblik katarakte senilna katarakta koja je dio procesa starenja, veliki broj bolesnika s kataraktom je starije životne dobi i imaju udružene sistemske bolesti.

Operacija katarakte izvodi se u lokalnoj anesteziji (osim ako ne postoje kontraindikacije), te bolesnici s kroničnim bolestima trebaju biti stabilni s reguliranim vrijednostima krvnog tlaka (RR< 160/ 90 mmHg) i glukoze u krvi (<10 mmol/l) s redovitim uzimanjem svoje terapije.

Bolesnici na antikoagulantnoj terapiji trebaju imati uredan koagulogram, no antikoagulantu terapiju nije potrebno prekidati prije operativnog zahvata. Muškarci koji boluju od benigne hiperplazije prostate te su na terapiji alfa blokatorima mogu imati komplikacije tijekom operativnog zahvata, no s obzirom da lijekovi ostavljaju ireverzibilne promjene nije ih potrebno ukidati prije operacije katarakte.

Kod bolesnika koji boluju od reumatskih i autoimunih bolesti potrebno je provjeriti prije operacije da li je prisutna upala s obzirom da se kod njih češće javlja uveitis. Bolesnici koji idu na operaciju katarakte moraju biti u mirnoj fazi (bez znakova uveitisa) najmanje 3 mjeseca prije operativnog zahvata.

MOJE OKO: Hoće li operacija boljeti? Koliko dugo traje operacija? Kada mogu očekivati da ponovno počnem voziti auto nakon operacije? Trebam li nositi sunčane (zatamnjene) naočale nakon operacije? Smijem li gledati televiziju? Mogu li na put avionom nakon operacije?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Operacija katarakte obavlja se u lokalnoj anesteziji. Lokalni anestetik najčešće se primjenjuje u obliku kapi ili gela koji se aplicira na površinu oka. Bolesnik je za vrijeme operativnog zahvata budan, a operacija je kratka i bezbolna.

Sama operacija katarakte traje kratko, otprilike oko 15 minuta, no trebate računati da je potrebno odvojiti više vremena nego što je potrebno za sam operativni zahvat. Dodatno vrijeme potrebno je za preoperativni pregled, pripremu za operaciju, kratki postoperativni oporavak te za dobivanje postoperativnih uputa. Nakon operacije katarakte propisana je protuupalna terapija u obliku kapi i masti koja se koristi nekoliko tjedana nakon operativnog zahvata.

Ukoliko vam smeta sunce nakon operativnog zahvata preporuča se nositi sunčane naočale. Tijekom prvog tjedna nakon operativnog zahvata potrebno je izbjegavati mogućnost infekcije oka. U oko se mogu kapati samo sterilne kapi iz bočice, tako da treba izbjegavati kontakt oka s vodom, i izloženost prašini i prljavštini. Također treba izbjegavati teže fizičke aktivnosti, podizanje teških predmeta, trljanje očiju, te odlazak na bazene ili u saunu.  No gledanje televizije, čitanje, kao i vožnja automobila dozvoljeni su ukoliko ne predstavljaju napor. Vožnja avionom nakon operacije katarakte također je dopuštena.

MOJE OKO: Koliko dug učinak ima operacija katarakte – treba li ju ponoviti nakon par godina?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Operacija katarakte je postupak pri kojem se zamućena prirodna leća odstranjuje, te se na njeno mjesto ugrađuje umjetna leća. Nakon što je jednom leća odstrani, ne može se ponovo javiti katarakta, odnosno zamućenje leće. Intraokularna leća koja se ugrađuje doživotno ostaje u oku, i nije ju potrebno više mijenjati. Tako da je operacija katarakte postupak koji se radi samo jednom i nije ga potrebno ponavljati.

No, nakon operacije katarakte ponekad se može zamutiti vid. Tada se ne radi o ponovljenoj katarakti već se podloga na koju se postavlja intraokularna leća (stražnja kapsula leće) zamuti. Problem zamućene kapsule riješava se na način da laserom (YAG laser) napravimo otvor na kapsuli leće.

MOJE OKO: Kad se planira operacija katarakte kod osoba koje boluju od glaukoma: je li potrebna posebna priprema? Može li doći do nekih posebnih komplikacija? Može li operacija katarakte istovremeno biti i operacija glaukoma?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Kod bolesnika koji boluju od glaukoma očni tlak je jedini čimbenik rizika koji možemo kontrolirati, tako da je važno održavati očni tlak unutar normalnih vrijednosti. 

Kod bolesnika s glaukomom kod kojih je potrebna operacija katarakte potrebna je dobra regulacija očnog tlaka prije samog zahvata. Treba imati u vidu da lokalna protuupalna terapija koja se koristi nakon operacije katarakte (kortikosteroidne kapi) može dovesti po povišenja intraokularnog tlaka. Rizici operacije katarakte kod glaukomskih pacijenata nešto su veći, tako da je preporuka potražiti iskusnog operatera.

Ukoliko ste kandidat za operaciju katarakte i glaukoma moguće je istovremeno obaviti oba operativna zahvata. Kombiniranom operacijom katarakte i glaukoma dva posjeta operacijskoj sali zamijenit će se manje stresnim jednim posjetom.

MOJE OKO: Što učiniti kad pacijent ima i bolest suhog oka i priprema se za operaciju katarakte? Preporučujete li umjetne suze ili gel? Koje prednosti pružaju operateru i pacijentu umjetne suze bez konzervansa (kao što su Thealoz duo kapi za oči)?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Izuzetno je važno prepoznati bolesnike koji imaju bolest suhog oka i spremaju se za operaciju katarakte.

Prije operacije katarakte potrebno je napraviti izračune za intraokularnu leću. Svakom bolesniku treba izračunati odgovarajuću jakost leće koja se ugrađuje u oko. Kod bolesnika koji boluju od suhog oka češće su prisutne greške u izračunu intraokularne leće, što može dovesti do nezadovoljstva pacijenta nakon operativnog zahvata zbog ugradnje leće krive dioptrijske jakosti. 

Sama operacija katarakte može dovesti do simptoma suhog oka nakon operativnog zahvata koji se manifestiraju kao osjećaj stranog tijela, grebanje, nelagoda ili bol u oku. Kod bolesnika sa suhim okom nakon operacije katarakte ti simptomi su izraženiji i češće se javljaju.

Stoga je potrebno prije operacije katarakte prepoznati bolesnike koji boluju od suhog oka te im uključiti prije operativnog zahvata terapiju. Terapija koja se preporuča su umjetne suze bez konzervansa, ukoliko one nisu dovoljne dodajemo umjetne suze u obliku gela. Gel koristimo kod bolesnika kojima je potrebno produljeno djelovanje, pa primjenjujemo umjetne suze veće viskoznosti.

Učinkovita kombinacija kod bolesnika koji se pripremaju za operaciju katarakte su Thealoz duo umjetne suze tijekom dana, a nakon operativnog zahvata navečer dodajemo još Thealoz duo gel. Treba izbjegavati umjetne suze sa konzervansom jer konzervans u kapima dodatno oštećuju suzni film.

MOJE OKO: Koja je medikamentozna terapija nužna u prvim satima i danima nakon operacije katarakte?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Nakon operacije katarakte primjenjuje se protuupalna terapija u obliku kapi ili masti (gela). Protuupalnu terapiju (kortikosteroidi i/ili antibiotik) propisuje individualno Vaš operater ovisno o operativnom zahvatu i udruženim sistemskim i očnim bolestima. Terapija se provodi nekoliko tjedana iza operativnog zahvata.

MOJE OKO: Koje intraokularne leće se preporučuju kod kojih vrsta katarakte?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Danas postoji više vrsta intraokularnih leća koje se ugrađuju kod operacije katarakte ovisno o individualnim potrebama. Najčešće se ugrađuju monofokalne leće s kojima najčešće korigiramo vid na daleko, tako da za vid na daleko nisu potrebne naočale, a za vid na blizu propisuju se naočale. 

Ugradnjom multifokalnih leća moguće je korigirati vid na blizu i na daleko. Važno je znati da treba procijeniti tko je dobar kandidat za ugradnju mulltifokalnih leća, te će Vaš operater nakon pregleda i razgovora dati preporuku za vrstu intraokularne leće.

Vid na blizu i daleko moguće je postići i „monovision“ korekcijom. Nakon operacije katarakte jedno oko se prilagodi se za gledanje na blizu, dok se drugo oko korigira za gledanje na daljinu. Na taj način također možemo smanjiti potrebu za naočalama nakon operacije katarakte. 

Ukoliko bolesnik ima rožnični astigmatizam ova refrakcijska anomalija može se korigirati ugradnjom toričnih intraokularnih leća.

MOJE OKO: Može li se operacijom katarakte ispraviti i refrakcijska greška – kratkovidnost, dalekovidnost ili staračka dalekovidnost? Jesu li potrebne naočale nakon operacije katarakte?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Danas operacija katarakte predstavlja i refraktivni zahvat, odnosno izmjenom leće (odstranjenjem prirodne leće i ugradnjom intraokularne leće) možemo korigirati refrakcijske anomalije: kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam i staračku dalekovidnost. 

Kratkovidnost i dalekovidnost možemo korigirati ugradnjom monofokalnih intraokularnih leća koje imaju jedan fokus. Njima najčešće korigiramo vid na daljinu, te nakon operacije bolesnici koriste naočale za gledanje na blizu. Astigmatizam korigiramo ugradnjom toričnih leća dok staračku dalekovidnost možemo korigirati ugradnjom multifokalnih leća ili „monovision“ korekcijom i naj taj način mogućiti gledanje na blizu i daleko bez naočala.

MOJE OKO: Što učiniti ako se pacijent par tjedana ili mjeseci nakon operacije ima simptome grebanja, pečenja, osjećaja pijeska u očima…klasične simptome suhog oka?

Prof. dr. sc. Ivanka Petric Vicković: Ukoliko pacijent par tjedana ili mjeseci nakon operacije katarakte ima simptome grebanja, pečenja ili osjećaja pijeska u očima najvjerojatnije nismo prepoznali postoperativno suho oko (suho oko koje je nastalo kao posljedica operacije katarakte) ili nismo prepoznali pacijenta sa suhim okom prije operacije katarakte. Kod pacijenata sa suhim okom nakon operacije katarakte najčešće dolazi do pogoršanja simptoma suhog oka.

Ukoliko pacijent nakon operacije katarakte i dalje ima simptome suhog oka potrebno je učiniti oftalmološki pregled s naglaskom na dijagnostiku deficijencije suznog filma. Potrebno je uključiti lokalnu terapiju umjetnim suzama (preporuka su umjetne suze bez konzervansa) u obliku kapi i gela uz eventualno dodatak kortikosteroidne terapije. Bolesnici s suhom okom osim subjektivnih simptoma osjećaja grebanja, stranog tijela, boli ili nelagode imaju i objektivne simptome, najčešće pad vidne oštrine.

Važno je prepoznati i liječiti suho oko nakon operacije katarakte kako bi bolesnicima omogućili dobar vid nakon operacije katarakte.