Važnost redovitih oftalmoloških pregleda

prim. Petar Raštegorac, dr. med. spec. oftalmolog: "Na samom početku istaknuo bih kako je odlazak oftalmologu dio brige o cjelokupnom zdravlju te da je očni pregled u svakoj životnoj dobi i razdoblju od izrazite važnosti jer može pomoći u očuvanju vida".

Zašto je očni pregled važan?

Mnogi ljudi misle da imaju dobar vid i da im nisu potrebne naočale ili kontaktne leće. Često pacijenti poistovjećuju kontrolu vida, odnosno vidne oštrine s oftalmološkim pregledom, međutim to je samo jedna od komponenti oftalmološkog pregleda. Upravo zbog toga je važno obaviti kompletan pregled očiju.

Obzirom na pokušaj nametanja drugih struka, važno je znati da isključivo oftalmolog (ili tzv. okulist), može kompetentno izvršiti oftalmološki pregled. Svakako treba napomenuti da su redoviti oftalmološki pregledi ključni za rano otkrivanje očnih bolesti i zaštitu vida. 

Očne bolesti su česte i mogu dugo ostati neprimijećene. Neki problemi s očima nemaju nikakvih simptoma u ranoj fazi. Sveobuhvatan oftalmološki pregled sa širenjem zjenica može otkriti očne bolesti u ranim fazama, kada je i liječenje s ciljem sprječavanja gubitka vida najučinkovitije.

Oftalmološki pregled i od čega se sastoji?

Oftalmologija, kao i svaka grana medicine, ima svoju propedeutiku ili postupnik koji podrazumijeva niz postupaka koje je nužno izvršiti da bi se došlo do eventualne oftalmološke dijagnoze s maksimalnom sigurnošću. 

Osnovni oftalmološki pregled se sastoji od sljedećih postupaka: 

1. Pregled vida, odnosno vidne oštrine 
2. Tonometrije, odnosno mjerenja očnog tlaka
3. Pregled prednjeg segmenta oka pod oftalmološkim mikroskopom (procjepnom svjetiljkom ili špalt lampom, ovisno o terminologiji oftalmologa)
4. Pregled stražnjeg segmenta oka, odnosno pregled fundusa koji može biti direktan ili indirektan, ovisno o instrumentariju koji se pritom koristi.

• Direktna oftalmoskopija se izvodi pomoću direktnog oftalmoskopa
• Indirektna oftalmoskopija se izvodi pomoću povećala različite dioptrijske jakosti te fundoskopa u zatamnjenoj prostoriji, a u relativno novije vrijeme i na oftalmološkom biomikroskopu.

Pregled vidne oštrine

U prvom dijelu oftalmološkog pregleda procjenjuje se objektivno i subjektivno refrakcijsko stanje pacijentovih očiju. Refrakcija je lom svjetlosnih zraka prilikom prijelaza iz jednog medija u neki drugi zbog razlike u brzini širenja svjetlosnih valova u različitim medijima. U ljudskom oku označava dioptrijsko stanje loma zraka svjetlosti. 

Objektivno određivanje refrakcijskog stanja oka može se izvršiti skijaskopski, pri čemu zjenica mora biti proširena, a oko u stanju u kojem je isključen akomodativni refleks (stanje cikloplegije). U relativno novije vrijeme, najčešće se koriste digitalni instrumenti koji u svojim algoritmima imaju različite oblike simulacije Fogging tehnike za učinkovito isključivanje akomodativnog refleksa. Kod djece, dječji oftalmolog refrakciju određuje isključivo skijaskopski kada je oko u stanju spomenute cikloplegije. 

Subjektivna refrakcija, koja nekim pacijentima predstavlja najteži dio oftalmološkog pregleda, podrazumijeva pacijentovu procjenu vida kroz ponuđena korekcijska stakla koja oftalmolog postavlja na temelju objektivnog nalaza. Najbolja korigirana vidna oštrina postiže se kada pacijent prijavi da najbolje vidi s određenom korekcijom. Ako uzmemo u obzir da je vid visoka mentalna funkcija, a određivanje vidne oštrine izrazito subjektivna metoda, komunikacija s pacijentom ključna je za postizanje najboljih rezultata kako bismo izbjegli famoznu rečenicu: “Doktor mi je odredio pogrešne naočale….” 

Treba naglasiti da mnogi pacijenti postižu maksimalnu vidnu oštrinu bez ikakve potrebe za korekcijom.

Tonometrija

Drugi dio oftalmološkog pregleda je tonometrija koja se može provesti različitim tehnikama:

• Digitalna tonometrija
• Indentacijska tonometrija (Schiøtzov tonometer)
• Aplanacijska tonometrija (predstavlja zlatni standard i vrši se Goldmannovim aplanacijskim tonometrom) 

U novije vrijeme razvijene su različite tehnike poput Rebound tonometrije, Pascalovog tonometra i bezkontakte tonometrije. Normalne vrijednosti očnog tlaka kreću se u rasponu od 12 do 21 mmHg.

Pregled prednjeg i stražnjeg segmenta oka

Pregled prednjeg segmenta oka se izvodi pod oftalmološkim mikroskopom, no ustvari započinje samim ulaskom pacijenta u ordinaciju kada prostim okom gledamo takozvane očne adnekse, odnosno okolinu samog oka te položaj očiju. Pod mikroskopom se dalje promatraju suzni film, konjunktiva, bjeloočnica, rožnica, prednja očna sobica, šarenica te leća koja predstavlja granicu između prednjeg i stražnjeg segmenta oka. 

Pregled stražnjeg segmenta oka se izvodi direktnom ili indirektnom oftalmoskopijom, pri čemu širenje zjenica omogućuje detaljniji pregled struktura stražnjeg segmenta oka. Neki pacijenti mogu osjetiti peckanje prilikom ukapavanja zbog širenja zjenica. 

Rano postavljanje dijagnoze i samo liječenje vrlo su važni za sprječavanje gubitka vida ili sljepoće. U današnje vrijeme česti su problemi sa suznim filmom. Obzirom da populacija stari, a život nam se odvija u grijanim i klimatiziranim prostorijama, posljedica toga je prvo nestabilnost, a potom i slabost suznog filma te se pacijenti često žale na osjećaj prašine i pijeska u očima ili osjećaj stranog tijela. 

Problemi na razini konjunktive mogu biti povezani sa suznim filmom ili imati etiologiju vezanu za neke upalne procese ili alergije. Problemi se mogu javiti i na bjeloočnici i rožnici, a uzroci mogu biti raznoliki. 

Glaukom, koji je daleko kompleksniji problem od samo povišenog očnog tlaka, u neku ruku možemo promatrati kao problem prednje očne sobice, iako u širem smislu dovodi do nepovratnog oštećenja vidnog živca s posljedičnim trajnim gubitkom vida. 

Kada je patologija leće u pitanju, govorimo o mreni, odnosno katarakti. Mrena uzrokuje zamućenje leće i predstavlja vodeći uzrok gubitka vida u svijetu, no uspješno se liječi operacijom pri čemu se pacijentu može vratiti maksimalno moguća kvaliteta vida. To naravno ovisi o stanju očne pozadine, odnosno o stanju stražnjeg segmenta oka koji je ponekad zbog zamućenja same leće nedostupan vizualnoj analizi i tek po operaciji mrene se može detaljno pogledati. 

Sistemske bolesti poput dijabetesa mogu uzrokovati dijabetičku retinopatiju, dok genetski faktori mogu dovesti do bolesti poput retinitis pigmentose. Starosna degeneracija makule, koja može biti suha i vlažna, česta je u starijoj dobi i može uzrokovati značajan gubitak vida. 

Također treba upozoriti i na slabovidnost odnosno ambliopiju ili tzv. „lijeno oko“, koje zahtijeva ranu intervenciju jer kasnije liječenje nije učinkovito. 

Istaknuo bih da samo polovica ljudi s visokim rizikom od gubitka vida posjećuje oftalmologa svake godine. Redovita njega očiju može promijeniti živote te očuvati vid velikom broju ljudi.

Koliko često treba ići na oftalmološki pregled?

Odgovor na ovo pitanje ovisi o dobi i zdravlju očiju pacijenta. 

Djeca i tinejdžeri: Prema zajedničkim preporukama Američke akademije za oftalmologiju (AAO) i Američke udruge za pedijatrijsku oftalmologiju i strabizam, dijete bi trebalo podvrgnuti svom prvom osnovnom pregledu vida kada je novorođenče. 

Također bi se trebali raditi pregledi u ovim fazama života: 

• u dobi od 6 do 12 mjeseci 
• u dobi od 12 mjeseci do 3 godine
• u dobi od 3 do 5 godina
• svake 1 do 2 godine nakon 5 godina 

Liječnik će pregledima utvrditi je li potreban opsežniji pregled i ono najvažnije, omogućiti dovoljno vremena za borbu protiv slabovidnosti, odnosno ambliopije. Liječenje iste je zahtjevan i dugotrajan proces koji treba započeti u u ranoj dobi, jer nakon desete ili jedanaeste godine nije moguće pomoći. 

Odrasle osobe: AAO preporučuje preglede: 

• jednom između 20 i 29 godina
• dva puta u dobi od 30 do 39 godina
• sa 40 godina
• prema preporuci liječnika, nakon 40. i prije 65. godine
• svake 1 do 2 godine nakon 65 godina 

Odrasli s većim rizikom bi trebali posjećivati oftalmologa barem jednom godišnje, osim ako liječnik ne preporuči drugačije. 

Odrasli kojima su potrebni godišnji pregledi zbog većeg rizika problema s očima i vidom uključuju: 

• nositelje kontaktnih leća
• pacijente koji uzimaju lijekove s nuspojavama povezanim s očima
• pacijenti nakon operacije ili ozljede oka
• pacijenti s osobnom ili obiteljskom povijest bolesti oka
• zanimanja koja mogu biti opasna za oči (npr. zavarivači, rad na računalu..)
• pacijenti nakon refraktivne kirurgiju (LASIK, PRK ili SMILE) 

 Dakle, treba voditi računa kako su redoviti oftalmološki pregledi od iznimne važnosti te da mogu promijeniti živote i očuvati vid.

Brinite se za svoje oči već danas s Nutrof® Total kapsulama